Petrogradska 15 Vračar, Beograd

Depresija


Šta je to depresija?

Depresija predstavlja poremećaj raspoloženja, lakog, umerenog ili teškog stepena i iziskuje ozbiljan  tretman. Mnogi ljudi za sebe govore da su "depresivn", mešajući običnu, kratkotrajnu i prolaznu tugu sa ovim potencijalno ozbiljnim oboljenjem.

Ljudi koji se osećaju depresivno često nemaju snage da obave  svakodnevne obaveze koje su ranije obavljali , osećaju da nemaju apetit, lako se rasplaču, a njihovo tugovanje je intenzivno i traje dugo.

Najčešći simptomi depresije su:

  • neraspoloženje i tuga
  • osećaj zabrinutosti, često praćen navednim fizičkim smetnjama i razdražljivošću;
  • slaba koncentracija;
  • osećaj beznadežnosti vezano za sebe, budućnost i sl.
  • pesimizam, praćen osećanjem beznađa I propasti
  • osećaj krivice
  • manjak samopouzdanja
  • snižen nivo energije
  • preterana zamorljivost;
  • premećen san - loše spavanje
  • nemaju apetit
  • oslabljen libido
  • suicidalne misli i pokušaji suicida

 

Vrste depresije:

 

  • unipolarne i bipolarne depresije - u sklopu bipolarnog poremećaja episode depresije se smenjuju sa epizodama hipomaničnog raspoloženja ili manije (povišenog raspoloženja), dakle raspoloženje je ili ekstemno loše ili ekstremno pozitivno i te dve faze se smenjuju - to je bipolarna depresija, dok kod unipolarne depresije imamo samo depresivno raspoloženje

 

  • endogni i reaktivni tip depresije - za endogene depresije drži se da su biološkog podrijetla, te se kao mogući uzroci smatraju genetska predispozicija odnosno nasljednost, kao i poremećaj adrenergičkog, serotonergičkog, acetilkolinergičkog, dopaminergičkog i gabaergičkog sustava u mozgu. Reaktivne depresije predstavljaju reakcije na životne probleme i stresne situacije kao što su smrt bliske osobe, razvod braka, gubitak posla i slično, samo što su depresivna stanja jače izražena i traju duže od tuge u svakodnevnom životu.

 

  • psihotični i neurotski tip depresije – kod neurotične depresija osoba je lošeg raspoloženja, ali ne čuje “glasove u glavi”. Loše raspoloženje dugo traje, prisutna je bezvoljnost, osećaj krivice, i drugi propratni simptomi ali osoba ima očuvan kontak sa realnošću. Za razliku od nepsihotičnih depresija, u psihotičnih depresija prisutne su halucinacije, sumanute ideje i osoba povremeno čuje “glasove u glavi”. Oni su često u skladu sa raspoloženjem, te uključuju osjećaj krivnje, grešnosti, siromaštva, bezvrijednosti, nesposobnosti, i ideje obolevanja od teških bolesti.

 

  • primarna i sekundarna depresija - primarna depresija je ona koja se razvija bez ikakvog drugog prethodnog psihijatrijskog poremećaja dok se sekundarnom označava ona koja je komponenta neke druge psihijatrijske ili druge tjelesne bolesti

 

 

  • atipična depresija – u ovom obliku depresije simptomi su suprotni onima što se pojavljuju u "klasičnoj" depresiji: javlja se prekomjerno spavanje (hipersomnija), značajno povećanje apetita i porast tjelesne težine

 


Lečenje depresije podrazumeva psihološki i psihijatrijski tretman udruženo.

Ako ste prepoznali sebe u više od tri gore navedena simptoma – molimo vas obratite se za pomoć izabranom psihologu ili psihijatru.